Da li ste čuli frazu: Šta je pisac htio reći? Vjerovatno ste ovo više puta i izgovorili. A da li ste čuli odgovor: Šta je htio reći, to je i rekao. Isto važi i za umjetnost. Ali kako znati šta je pisac/umjetnik rekao? Kako razumjeti umjetničko djelo?
Imate pravo da vam neko umjetničko djelo bude jednostavno “lijepo”. Ali zar ne biste u tom slučaju voljeli da znate nešto više o tom djelu? Postoje tri jednostavna koraka u tumačenju likovne umjetnosti: gledati, vidjeti i razmišljati.
1.Gledati
Kada šetamo nekom galerijom uglavnom se jako kratko zadržavamo gledajući neko umjetničko djelo. Svega nekoliko sekundi. Zastanemo tek ako nam nešto posebno privuče pažnju. Odvojite više vremena i pogledajte eksonat pažljivije.
Šta je u pitanju? Fotografija, slika, instalacija? Od kakvog je materijala, koje boje su prisutne, kakva je tehnika u pitanju? Pročitajte opis: ime umjetnika, naziv eksponata i godinu nastanka.
2. Vidjeti
Šta znači vidjeti neko djelo i koja je razlika između gledati i vidjeti? Kada gledamo jednostavno opisujemo u sebi ono što je ispred nas, ali vidjeti nešto znači dati mu nekakvo značenje.
Šta uopšte predstavlja to što vidimo? Možda nas intrigira, pobuđuje određene pozitivne emocije ili možda ljutnju što je nešto takvo izloženo, a mi ne vidimo nikakvu vrijednost.
3. Razmišljati
Ovdje počinje lično tumačenje onoga što vidimo. Prilikom ovog koraka nam je najbitniji kontekst. Da li znate nešto o umjetniku čije djelo gledate? Ko je on, kada je živio i kako, kom stilu pripada? Ako imate određeno predznanje povezaćete ga sa djelom i opisom koji ste pročitali.
Ako ne znate ništa, opis će vam pomoći da djelo smjestite bar u određeni vremenski i prostorni okvir. Ono što je sasvim sigurno je da ćete upotrijebiti svoju maštu i intuiciju prilikom donošenja zaključka. Svidjeće vam se ili ne, i to je u redu. Imate pravo da vam se nešto ne dopada.
“Možete posmatrati sliku cijelih nedelju dana i zaboraviti je zauvijek,a možete i vidjeti sliku samo na sekund i razmišljati o njoj čitav život.” Džoan Miro
Žena koja plače – Pablo Pikaso
Ovo djelo jednog od najpoznatijih slikara ikada, Pabla Pikasa, nastalo je 1937. godine. Pikasov neobičan stil po kome je poznat nije svima prijemčiv. Kako razumjeti ovu sliku?
Naziv djela je “Žena koja plače”. Zašto bi Pikaso slikao ženu koja plače? Znamo da je Pikaso Španac, a znamo i da je slika nastala 1937., u vrijeme kada traje građanski rat u Španiji. Vjerovatno je ovo njegov doživljaj rata.
Žena koja u suzama ispraća muža, sina ili brata u rat. A možda je ovo slika Bogorodice koja plače, čija ikona je široko rasprostranjena u katoličkim zemljama poput Španije. Za razumijevanje ovog umjetničkog djela možda je upravo kontekst od ključnog značaja.
Vrisak – Edvard Munk
“Vrisak” Edvarda Munka iz 1893. godine je oduvijek inspirativno djelo za tumačenje. Očajnički izraz lica osobe koja vrišti u vrtlogu tamnih boja. Po nekim tumačenjima ova slika predstavlja anksioznost modernog svijeta. Usamljenog pojedinca kraj koga svijet ubrzano prolazi.
Godine nastanka ovog umjetničkog djela obilježavaju kraj 19.vijeka i velike ekonomske, političke i društvene promjene. Nastaju veliki gradovi u kojima su ljudi sve otuđeniji. Izumi poput telefona, automobila i aviona mijenjaju ljudsku svakodnevicu, a u psihologiji sve bitnije postaje emocije i podsvjesno. “Vrisak” je Munkov odgovor na te promjene.
Mona Liza – Leonardo da Vinči
Zašto je “Mona Liza” najpoznatije umjetničko djelo na svijetu? Njen autor je, nesumnjivo, bio genije, ali u čemu je njena vrijednost? Tumačenja ovog djela je bezbroj, a ono je i dan danas zagonetka. Niko ne zna zasigurno ko je djevojka sa slike i zašto ju je Da Vinči naslikao. Ono što pobuđuje interesovanje je i njen izraz lica.
Dobro je znati
Šta predstavlja mrtva priroda?
Mrtva priroda se može definisati kao prikaz neživih i nepokretnih predmeta. Slikanje mrtve prirode vuče korijene još iz antike. Ovoj vrsti umjetničkih djela u početku nije posvećivana veća pažnja.
Vladalo je mišljenje da je to obična kopija postojećih stvari i da tvorac ovakvog djela ne posjeduje nikakve posebne vještine i talente. Ipak, mrtva priroda je aktuelna i danas.
Djela ovog tipa nam prenose poruku religioznog, socijalnog, alegorijskog i kulturnog tipa. Može da bude slika životnog ciklusa ili raspoloženja umjetnika. Najčešći motivi su voće, cvijeće, vino, vaze, posuđe… Cvijeće obično simbolizuje ljepotu i svježinu, ali i prolaznost života. U religijskom smislu može da simbolizuje Bogorodicu.
Umjetnik koji želi da pokaže dobru stranu života obično slika prozor sa plavim nebom, dok vaza sa cvijećem u tamnom uglu predstavlja suprotnost. Slikanje knjiga i muzičkih instrumenata prikazuje kulturu određenog doba i podneblja.
Šta znači slikanje nagog ljudskog tijela?
Prikaz nagog ljudskog tijela ima dugu istoriju. Sve je počelo sa skulpturama koje su u doba antike bile neizostavan dekor hramova, palata i vrtova. Da bi ove skulpture učinili što sličnijima čovjeku i što “življima” umjetnici su koristili svoje umijeće da prikažu čovjeka u različitim pozama i da izazovu emocije kod posmatrača.
Da bi se linije tijela vidjele što bolje, skulpture su bile nage. To im je davalo više mogućnosti da dočaraju emocije ljutnje, očajanja, snage, živosti. Napregnuti mišići, vidljive vene, zaobljenost ili zategnutost stomaka dočaravali su pokret.
Slikari su posudili ovu tehniku od skulptora. Smatralo se da je slikanje dobrog akta posebna vještina kojom nije lako ovladati. Zahtjevalo je poznavanje ljudske anatomije i tačno nijansiranje boje kože jer naslikana figura mora da oživi na platnu.
Kako kultura utiče na razumijevanje umjetničkog djela?
Slikarstvo mnogih zemalja ima svoje posebne motive, pa je tako slijepi miš u kineskoj umjetnosti simbol sreće. Kineski umjetnici često slikaju 5 slijepih miševa da prikažu 5 blagoslova života: zdravlje, dug život, prosperitet, ljubav prema vrlini i mirnu smrt.
Motiv jaguara u umjetnosti srednje Amerike simboliše natprirodno. U japanskoj umjetnosti cvijet trešnje, lotus i cvijet hrizanteme imaju svoja posebna značenja. Različite boje imaju različita značenja u raznim zemljama svijeta.
Doživjeti umjetnost
Za razumijevanje umjetničkog djela ne možemo, naravno, uvijek znati ove detalje. Nećemo uvijek unaprijed znati kontekst u kome je neko djelo nastalo. Ono što sigurno možemo je pratiti korake sa početka članka.
Prilikom razmišljanja o djelu uvijek možemo “izguglati” osnovne podatke i saznati nešto više. Možemo pak ostaviti sve našoj imaginaciji i ličnom doživljaju, jednostavno doživjeti umjetnost. Jer možda je Oskar Vajld u pravu:
Comments