Putujući u nepoznate krajeve hotimice ili ne, upoređujemo ih sa domom. Nekad su nam predjeli i ljudi slični našima, nekad drugačiji. Ali ipak svi ličimo jedni na druge, bez obzira na rasu, naciju i vjeru. Lijepo je primjetio Crnjanski: “Kako je sve u vezi, na svetu”.

Nakon što se izborio sa komplikovanom srpskom birokratijom, Viktor Lazić je krenuo na put dug 25.000 kilometara svojom ladom nivom u pratnji lutke Mileve. “Na vratima istoka. Burno putovanje ladom od Kosova do Kavkaza” je knjiga u koju je pretočio svoju avanturu.

Ako ste strastveni putnik i ako vas privlače manje popularne destinacije, onda je ovo putopis koji ćete voljeti. Lazić je u svojoj ladi nivi obišao divlji Kavkaz i opisao gorak život njegovih stanovnika.

Njegovom rutom su obuhvaćene sljedeće zemlje: Bugarska, Turska, Irak, Gruzija, Azerbejdžan, Jermenija, Rusija, Ukrajina, Moldavija i Rumunija. Tu su i mnoge priznate i nepriznate države/oblasti i njihove poznate i nepoznate priče.

Kosovo – najteže putovanje

Lazićevo putovanje počinje gorkom pričom o Kosovu: ” Na putovanjima sam naučio da osetim istinsku opasnost. Za više od osam godina tumaranja po četiri kontinenta, ovo je bio jedan od najstrašnijih doživljaja. Nigde mržnja nije tako živa, nigde ljudi nisu tako grubi. Rulja je samo čekala da nasrne”. Priča o Kosovu će biti uvod u druge slične priče.

Odatle kreće put Kavkaza koji je, slično Balkanu, bure baruta koje može da eksplodira kad se najmanje nadamo. Rat, siromaštvo i nesloga vladaju kavkaskim zemljama. Narodi koji žive na ogromnim količinama nafte su, paradoksalno, siromašni i ratom izmučeni. Plodno tle za “zavadi pa vladaj” koje su mnogi iskoristili.

Kavkaz – Balkan u ogledalu

“Kavkaz – to je Balkan u ogledalu. Pravoslavlje, te urođena borbenost i tvrdoglavost, burna istorija i kultura, turska okupacija, večiti ustanci i ratovi, samo su delić nasleđa koje nam je zajedničko. U Kavkazu imamo brata blizanca a toga nismo svesni!”

Ova knjiga će vam pomoći da upoznate Kavkaz, ali i bolje razumijete prostore na kojima živimo. Pronaći ćete bezbroj paralela. Ljudi koji naseljavaju ove prostore su nesložni. Jedni se bore za očuvanje zemlje, drugi za otcijepljenje. Mrze se međusobno i ratuju. Lazić se uvijek trudi da sasluša obe strane.

Pritom, na Kavkazu će stranca primiti vrlo srdačno. Nahraniće ga, napojiti i dati mu prenoćište.  Gostoprimstvo bez premca! Još ako je stranac njihove vjere i istih korijena onda se on tretira kao najrođeniji. Rijetko će tog gosta strpati u zatvor. To je baš rijetkost. Ali dešava se.

Lazić je između ostalog posjetio i Južnu Osetiju u kojoj je, pod sumnjom da je špijun, zarobljen. Proći će svih devet krugova pakla u osetijskom zatvoru dok se oni ne smiluju da ga puste. Iako je autoru ovo iskustvo neugodno, čitaocu će biti i više nego zanimljivo.

Od Bakua do Černobilja

U Iraku će sresti starca s puškom i veliku mržnju prema Amerikancima. Mlađe generacije će saznati kako su nekad velike jugoslovenske firme gradile Irak.

U Gruziji je degustirao vina i obilazio njihove najstarije manastire koje ni oni sami ne poznaju. Posjetio je rodnu kuću najvećeg gruzijskog sina – Staljina. Kupao se u nafti u Azerbejdžanu i divio se modernom Bakuu.

U Bugarskoj je tražio okupljalište zmajeva i istraživao nestinarstvo (ritualni hod po žeravici). U Rumuniji je posjetio najpoznatijeg grofa. Jer vampiri ne umiru. Zar ne?

Poseban dio putopisa zauzima i priča o Černobilju i posjeti gradu duhova, Pripjatu. Priča o nuklearnoj katastrofi i tome kako danas izgleda uništeno područje navodi na duboko razmišljanje i suze u očima. Grad je opustošila radijacija, ali i ljudi. Čovjek je ipak najopasnija tvar.

“Ova knjiga se ne čita – ona se putuje” Uroš Petrović

Jer “Na vratima istoka” je i jedna velika avantura. Ponegdje liči na roman, negdje na ispovijest. Humora i zanimljivih činjenica ne manjka, ali ni dramatičnosti. Baš kao i u životu. A život i jeste putovanje.

 

Još jedan prikaz knjige možete pročitati ovdje.