Djela Čarlsa Dikensa su danas klasici engleske i svjetske književnosti. Bio je čitan i voljen još za života. Pridjevi izvedeni iz imena njegovih likova su ušli u rječnike engleskog jezika. Iz njegovog imena izveden je pojam “dickensian” (u bukvalnom prevodu dikensovski). Dikens je pisac koji je “stvorio Božić”.

Ali njegova životna priča nije nimalo bajkovita.

Dječak iz fabrike

Rođen je 1812. godine u Portsmutu, u Engleskoj. Iako nije bio siromašnog porijekla, greške oca će ga dovesti do samog finansijskog dna. Porodica se seli u London 1822. Čarlsov otac Džon će, zbog dugova, završiti u zatvoru kada je Čarlsu bilo dvanaest godina. Ostatak porodice odlazi sa ocem a Čarls se seli kod porodične prijateljice, siromašne stare gospođe.

Zbog novonastale situacije Čarls napušta privatnu školu i primoran je da radi. Radi u fabrici koja proizvodi pastu za obuću, svaki dan, deset sati dnevno. Njegov zadatak je da lijepi etikete. Ovo iskustvo će snažno uticati na Dikensov život. Često će se sjećati tog perioda i iz njega crpiti inspiraciju za svoja djela. Teški uslovi rada u dječačkim godinama će uticati na to da se u svojim djelima bavi prvenstveno socijalnim temama.

Nakon očevog izlaska iz zatvora, roditelji ga nisu odmah izvukli iz fabrike što je kasnije uticalo na Čarlsov odnos prema njima. Posebno je bio kivan na majku što je ostavilo traga i na njegov kasniji odnos prema ženama.

Prva ljubav mu je uskraćena. 1830. se zaljubljuje u Mariju Bednel ali njeni roditelji ne žele Dikensa u njenoj blizini. Šalju je na školovanje u Pariz.

Tvorac nezaboravnih likova

Bolji dani za Dikensa počinju kada je objavio prvu priču u novinama. Postaje novinar i ostaje to do svoje smrti. Pisao je za novine i uređivao ih.

1836. godine se ženi Ketrinom Hogart s kojom će dobiti desetoro djece. Dvije godine kasnije mu izlazi “Oliver Tvist” koji biva adaptiran i za pozorište. Sljedećih godina pisanje mu ide od ruke i zarađuje prvi ozbiljan novac. Za potrebe jedne predstave unajmljuje glumce i zaljubljuje se u jednu od glumica, Elen Ternan. Dikens je tada imao 45 godina, a ona 18. Razvod je u to doba bio nezamisliv, ali se Dikens uprkos tome odvojio od supruge i nastavio vezu sa Elen.

Pedesete godine devetnaestog vijeka su za Dikensa kao pisca bile najsjanije. Tada nastaju njegova najpoznatija djela poput “Priče o dva grada” i “Velikih očekivanja”. Pisao je na tragu pikarskih romana ( avanture junaka nižih društvenih slojeva, najčešće humoristične i satirične).

Njegovi likovi su kriminalci, stara gunđala i djeca u borbi za bolji život. Njegova djela sadrže širok asortiman različitih likova, uvijek karakterističnih imena. Imao je dobro pamćenje. Inspiraciju za likove je pronalazio na svakom koraku i pamtio ono što je bilo neobično i zanimljivo.

Dikensova djela karakterišu humor i realizam. Ipak, zamjeran mu je površan prikaz likova i velika količina nesrećnih događaja u romanima. Često je pretjerano sentimentalan i melodramatičan.

Čovjek koji je izmislio Božić

Dikens je napisao mnogo priča koje imaju Božić za temu. Jedna od najpopularnijih i najvoljenijih je sigurno “Božićna priča”. 2017. je snimljen biografski film ” The Man Who Invented Christmas” koji govori upravo o procesu pisanja “Božićne priče” i izazovima sa kojima se pisac susretao dok je pisao ovo djelo.

U vrijeme kada piše svoju priču o Božiću, Božić nije književna tema i mnogima nije jasno zašto piše priču koja će se čitati i biti popularna samo jednom godišnje u tačno određeno vrijeme. “Božićna priča” je prodata u 6000 primjeraka prvog dana objavljivanja.

“Božićna priča” je bajkovita priča o duhu najvažnijeg hrišćanskog praznika. Alegorična priča o transformaciji jednog starog mizantropa. Dikens je ovom knjigom vratio pravi duh Božića svim Britancima. I danas je u doba praznika ovo omiljena knjiga mnogih i prodaje se u milionskim tiražima.

Čarls Dikens je umro u 58. godini života od moždanog udara. Legenda kaže da je toga dana djevojčica lokalnog piljara uzviknula: “Gospodin Dikens je umro? Onda će i otac Božića umrijeti, zar ne?” Sahranjen je protivno svojim željama u Vestminsterskoj opatiji.

 

Pročitajte i tekst o Pirandelu.