Ako slučajnog prolaznika upitate koji su simboli Rusije vjerovatno će vam većina odgovoriti: Putin, vodka i medvjed. Ne sporimo da ovo jesu stvari po kojima je Rusija danas poznata u svijetu, ali postoje i drugi, kulturno mnogo značajniji simboli od ovih. Upoznajmo ih zajedno:
Breza
Rusko selo i polje se ne mogu zamisliti bez ove tanke bijele ljepotice pa je zato ona jedan od nezvaničnih simbola Rusije. Ona je vjerovatno najrasprostranjenije drvo na ruskim prostorima. Smatra se simbolom čistote i preporoda, ali su stari Sloveni vjerovali i u to da u njoj obitavaju zli duhovi i rusalke. Smatrali su je i nesrećnim drvetom pa tako nikad nisu gradili kuće od njenog stabla. Ipak, breza se povezivala i sa dobrim vjerovanjima.
Na ruskom se breza kaže береза od glagola беречь što znači čuvati. To se drvo oduvijek smatralo simbolom zdravlja, plodnosti i ženske ljepote. Ovo nježno drvo je dodatno popularizovao jedan od najvećih ruskih pjesnika, Sergej Jesenjin, kome je breza bila čest motiv u poeziji.
Pod prozorom mojim
Bela brezica je
Ogrnuta snegom
Ko srebrna da je.
Na punim granama
Ledenim po strani,
Razvile se rese
Ko beli đerdani.
U tišini stoji
Breza, ko u gaju,
I plamte pahulje
U ognjenom sjaju.
A zora, polako,
Naokolo plovi,
I na strane sipa
Srebrni prah novi…
Balalajka
Balalajka je ruski nacionalni muzički instrument od drveta, trouglastog oblika sa tri žice. Vijekovima je balalajka popularan instrument u ruralnim područjima Rusije, i obično su je svirali skomorosi (epski pjevači).
Riječ balalajka je slična ruskim riječima “балакать,” “балаболить” i “балабонить” što znači brbljati, časkati. Jedno od objašnjenja trouglastog oblika balalajke je da se on odnosi na Sveto Trojstvo. Ipak, ovo je malo vjerovatna teorija jer je Crkva u različitim periodima istorije zabranjivala ovaj instrument, a i zna se da pravoslavna liturgija zabranjuje upotrebu muzičkih instrumenata.
Svoj oblik balalajka duguje bundevi od koje je inicijalno napravljena. Isijecite bundevu na četiri dijela i dobićete oblik balalajke. Porodica balalajki uključuje kako male instrumente od 60 do 70cm dužine, tako i balalajka kontrabase visoke skoro 2 metra. Ovaj instrument je obično centralni dio sastava koji izvode tradicionalnu rusku muziku. Kao suvenir ih možete kupiti i ručno rađene sa predivnim ornamentima ruskog folklora.
Poslušajte kako zvuči balalajka.
Samovar
Samovar je metalni kotao za zagrijavanje i kuhanje vode. Postoji legenda po kojoj je prvi samovar u Rusiju donio Petar Veliki iz Holandije, ali istina je da se samovar u Rusiji pojavio pola vijeka poslije smrti cara. Nepoznato je gdje i kada je nastao prvi samovar.
Prva fabrika za pravljenje samovara nastala je 1778.godine u gradu Tuli, i prvi proizvedeni samovari su bili od bakra. U Rusiji postoji duga tradicija ispijanje čaja, a najviše su ga kuhali upravo u samovaru jer su smatrali da je čaj iz samovara najukusniji. Osim za kuhanje čaja mogao je da se koristi i za kuhanje supa i čorbi.
Ovaj predmet je za Ruse bio mnogo važan pa je tako prelazio s koljena na koljeno, bio je sastavni dio djevojačkog miraza i uvijek je imao počasno mjesto u kući. Zbog toga je na neki način bio i statusni simbol pa je izrađivan od različitih plemenitih materijala i ukrašavan najljepšim ornamentima.
Mnogim umjetnicima je bio inspiracija i nalazi se na mnogim slikama, a jedna od najpoznatijih je svakako Trgovčeva žena Borisa Kustodijeva.
Valjenke
Valjenke su topla vunena obuća koja se spominje još u najstarijem djelu ruske književnosti Slovu o Igorovom pohodu (12.vijek). Ove čizme od ovčije vune su spašavale Ruse od zime kako u raznim ratnim pohodima, tako i u mirno doba.
Ono što je interesantno je da valjenke nemaju šavova, napravljene su iz jednog dijela pa tako postoji i izraz „prost kao valjenke“. U davna vremena ako je kuća imala samo jedne valjenke nosio ih je najstariji član porodice. Ukoliko je domaćinstvo imalo više pari ove obuće smatralo se dobrostojećim. Valjenke su nosili i carevi i carice.
Čizme od valjane vune imaju i terapeutska svojstva pa pomažu kod reume, bolesti mišića i zglobova, a ako se obuvaju na bosu nogu poboljšavaju cirkulaciju. Danas se valjenke ukrašavaju vezom, perlicama i vrpcama kako bi pratile modu.
Matrjoška
Svima najpoznatiji ruski predmet, ali pod drugim imenom: Babuška. Pravi naziv ovih drvenih lutkica je Matrjoška, od ženskog imena Matrjona. Ove lutkice ustvari predstavljaju djevojku a ne baku kako većina misli. Ova drvena igračka se u Rusiji pojavila devedesetih godina 19.vijeka u vrijeme procvata ruske ekonomije i kulture i tzv. ruskog stila.
Za izradu matrjoški najviše se koristi lipa zbog svoje mekoće. Matrjoške se danas prave sa različitim motivima, što tradicionalnim, što modernim. U Moskvi, Nižnjem Novgorodu, Sergijevom Posadu i još nekim gradovima postoje muzeji ove najpoznatije Ruskinje. Niko se iz Rusije sigurno neće vratiti bez bar jednog primjerka ove drvene lutke. Ona je omiljeni suvenir svih turista.
Ako su vam se dopali simboli Rusije, pogledajte i 5 simbola Irske
Comments