Dobrobiti čitanja su svima manje-više poznate: čitanje poboljšava memoriju i kognitivne sposobnosti, povećava empatiju, smanjuje stres i povećava kreativnost. Koliko ljudi se služi ovim benefitima čitanja i koje nacije najviše čitaju?

Istraživanja The World Culture Score Index-a pokazuju da najviše čitaju Indijci pa je tako Indija na prvom mjestu njihove ljestvice. Prosječan Indijac čita 10 sati i 42 minuta sedmično. U istraživanju nije precizirana vrsta štiva koja se najviše čita, kao ni koje su rodne, starosne i socijalne karakteristike ispitanika.

Indijci čitaju najviše

Rezultat koji je Indija postigla u ovom istraživanju ima možda vrlo logično objašnjenje. Posljednjih godina najveća indijska izdavačka kuća National Book Trust radi niz aktivnosti u cilju povećanja čitalačke publike u svojoj zemlji: pravi posebne pokretne biblioteke (autobus biblioteke) koje obilaze ruralne dijelove zemlje u cilju da siromašnoj djeci omogući pristup edukativnim sadržajima, organizuje sajmove širom zemlje od kojih je najveći New Delhi World Book Fair, rukovodi sa više čitalačkih klubova, organizuje Nacionalnu nedjelju knjige od 14. do 20. novembra svake godine i mnoge druge manifestacije u okviru te nedjelje.

Drugo mjesto u istraživanju je zauzeo Tajland sa vremenom od 9 sati i 24 minuta, koliko njegov prosječan stanovnik provede sedmično u čitanju. Najviše čita populacija od 15 do 24 godine što znači da Tajland ima svijetlu budućnost. Najviše se čitaju knjige i novine pa tako štampani sadržaj još uvijek ima prednost u odnosu na elektronski iako je korištenje elektronski uređaja za čitanje u porastu.

Treće mjesto odnosi još jedna azijska zemlja. U Kini se čita u prosjeku oko 8 sati sedmično i to  elektronski. E-readeri su izuzetno popularni u ovoj zemlji, što i ne čudi kad znamo da je Kina jedna od najnaprednijih zemalja kada je tehnologija u pitanju. Većina Kineza smatra da je knjiga vrijedan izvor znanja i da je čitanje potrebno za život. Smatraju da čitanje obogaćuje njihov duhovni život, smanjuje stres i pomaže u zadobijanju poslovnih vještina (ovo smatra čak 50% Kineza). Uglavnom se čita beletristika, ekonomska i socijalno-naučna literatura, posebno istorijska.

Zanimljivo je da zemlje koje prednjače u istraživanju nisu najbogatije zemlje u literarnim resursima. Najviše biblioteka, novina i elektronskih uređaja za čitanje imaju Finska, Norveška i Island.

Koliko čitamo mi?

Koliko prosječan stanovnik bivše Jugoslavije čita ne znamo. Po nekim istraživanjima prosječan Srbin čita 6 minuta dnevno i samo svaki 11.stanovnik Srbije pročita jednu knjigu mjesečno.

“Izdali smo knjigu. A toliko nam je verovala.“

Naše balkanske zemlje bi mogle da nauče od Indije kako se promoviše knjiga, od Kineza kako se ona cijeni i od Tajlanđana kako mladima usaditi ljubav prema čitanju.