Duboko ukorijenjena u slovensku istoriju i kulturu, mitologija drevnih Slovena otkriva nam fascinantan svijet bogova, junaka, čudovišta, vila i drugih bajkovitih bića. Usađena u šumovitim brdima, mirnim rijekama i šarenim livadama slovenska mitologija je obavijena velom tajanstvenosti i čarolije.

Od davnina su Sloveni obožavali i štovali bogove prirode, vjerujući u moć prirodnih pojava, duhova predaka i magijskih bića koja su oblikovala njihov svijet. Kroz brojne legende, mitove i narodne priče, slovenska mitologija nas vodi na putovanje kroz bogatstvo slovenske duhovnosti, magije, mističnosti te odnose drevnih Slovena sa prirodom, božanskim i onim nadrealnim.

A ko su bili drevni Sloveni?

Oni koji su vijekove preživjeli kroz predanja i pjesmu, i oni koje prati legenda da se ponekad pretvaraju u vukove. Mnogo je karika koje nedostaju o ovom drevnom narodu, ali jevrejski putopisac iz 10. vijeka, Ibrahim Jakub dao je možda i najbolju definiciju starih Slovena: “…neustrašivi i ratoborni i, kad međusobno ne bi bili nesložni zbog mnogostrukog razgranjavanja njihovog plemena, ne bi se nijedan narod na zemlji mogao sa njima mjeriti po snazi”.

Slovenska mitologija isprepletena je sa prirodom, gdje se svaki kamen, drvo i rijeka smatraju domom za duhove i bića izvan našeg svijeta. Šume su bile posebno značajne, smatrajući se staništem raznih bića. Vjeruje se da su šume bile mjesta gdje se realni svijet koji poznajemo susretao sa svijetom misterije i gdje su granice između stvarnosti i mita bile najtanje.

Vile – oblakinje i biljarice

Jedno od nazanimljivijih bića iz slovenske mitologije jesu vile. Rođene iz rose, često prikazane kao djevojke s krilima, duge kose u prozirnim haljinama žive u šumama i dolinama, čuvajući prirodu i nagrađujući dobre ljude, dok one koji im se zamjere kažnjavaju jer su sujetne i teško praštaju. Oblakinje se kriju u oblacima, dok biljarice žive u divljem cvijeću ili drveću. U kosi je tajna njihove dugovječnosti i ako im samo jednu vlas neko iščupa, ishod je fatalan. Njihova ljepota i moć često su inspirisale brojne priče i legende, pa su se vile preselile u književnost dodajući dašak čarolije u svakodnevni život ljudi.

Vodenjaci i rusalke

Vodenjaci su imali važnu ulogu u slovenskoj mitologiji. Ova bića, često prikazana kao mladići ili djevojke (rusalke), živjela su u rijekama, jezerima i potocima. Opisuju se sa raspuštenom kosom zelene ili crvene boje.  Vjeruje se da su imali moć nad vodom iz koje su izranjali pokraj vodenica ili mostova vrebajući ljude kako bi ih udavili. I rusalke, i vodenjaci bili su podanici kosmatog starca Vodenog duha čiji se kristalni dvorac nalazi na dnu riječnih virova ili jezera.

Vuk i vučije porijeklo Slovena

Vuk je slovenskoj mitologiji prikazan na zanimljiv način – kao kontradiktorno biće. Vjerovalo se u zaštitničku moć vuka, u vučje porijeklo Slovena i njihovo pretvaranje u ovu životinju, vjerovalo se i da se Dajbog pojavljivao u obliku Hromog vuka, ali takođe vuk se smatrao demonskim bićem koje se ne treba spominjati. Lesnik koji podsjeća na kentaura iz grčke mitologije, pola čovjek, pola konj opisivao se kao otjelovljenje samih bogova i smatrao se gospodarem vukova kojima je određivao godišnji plijen.

Mora i drekavac

Nešto manje lijepa, ali nikako manje magična bića u slovenskoj mitologiju su mora i drekavac. Mora je u direktnoj vezi sa vješticama, vještičja kćerka koja nakon udaje postaje vještica, a do tada noću pritiska ljude i otežava im disanje. Drekavac nema porijeklo pa se vjerovalo da su to duše vanbračne djece. Opisuju se kao bića tankog tijela i izrazito velike glave koji proizvode različite zvukove predviđajući različite događaje.

Otkrijte magičnu riznicu slovenske mitologije

Otkrili smo samo mali djelić iz bogate riznice slovenske mitologije, a mogućnosti istraživanja su beskrajne. Kroz priče o zmajevima, vilenjacima, vilama i bogovima, ljudi su pokušavali shvatiti svoje mjesto u svijetu i povezati se s prirodom i nadnaravnim silama. I dok se svijet mijenja, ove priče ostaju da žive kao podsjetnik na duboku povezanost između čovjeka i njegove okoline, te na čaroliju koja čeka one koji su spremni vjerovati u čuda.

Autor: Jelena Bojić