Pivo je omiljeni napitak mnogih. Jedno je od najstarijih pića na svijetu, a kroz istoriju je prošlo kroz sve segmente našeg života, uključujući i umjetnost i kulturu.

Mnoge zemlje, poput Njemačke, Irske i Belgije imaju dugu tradiciju ispijanja piva koju njeguju i danas.

Kratak istorijat piva

1985. godine u Rimu je iskopana posuda od terakote, koja vodi porijeklo još iz neolita, sa nepoznatim sastojcima. Analizom tih sastojaka dobijena je građa za pivo tj. smješa zobi, ječma, meda i paprati.

Prema arheolozima, pivo su proizvodili još stari Vavilonci, 7.000 g.p.n.e. Za vrenje su koristili ječam i pšenicu a imali su 15-ak vrsta piva. Odatle je pivo preneseno dalje u stari Egipat, Persiju, Grčku… Drevno pivo je više ličilo na kašu, pa je po nekima izvorno jelo, a ne napitak.

Pivo su proizvodili Germani, Kelti i Sloveni od ječma, pšenice, zobi i heljde uz dodavanje raznih začina i meda. U srednjem vijeku pivo se najviše proizvodilo u manastirima. Ubrzo počinje da se koristi hmelj bez koga danas ne možemo da zamislimo pivo. U manastirskim spisima upotreba hmelja se spominje prvi put u 8.vijeku. U Njemačkoj su ga počeli dodavati u napitak u 12., u Nizozemskoj u 14. a u Engleskoj u 15.vijeku.

Pivo u mitologiji i legendama

U Sumerskom carstvu zaštitnicom piva je smatrana boginja Ninkasi. Finski ep “Kalevala” posvećuje više redova porijeklu piva nego porijeklu čovječanstva.

Po češkoj legendi, pivo je izmislio Radegast, bog ugostiteljstva, a Irska mitologija izum piva pripisuje Ircu Čarliju Mopsu.

Pivo u slikarstvu

Koje god bilo porijeklo ovog napitka, on je ostavio traga i u umjetnosti. Iako je vino zasigurno napitak broj 1 u umjetnosti zbog svoje religijske konotacije, i pivo je nerijetko bilo inspiracija umjetnicima. Prikazi proizvodnje piva su često bili motivi slika svakodnevnog ljudskog života. Ako je vino napitak sa jakom duhovnom simbolikom, onda je pivo definitivno napitak svakodnevnog života, i opštenarodno piće.

I slikari su se bavili ovim pićem pa su tako nastala poznata djela “Način života sa čašom piva” (Pieter Claesz), “Konobarica” (Manet), “Stolarev dom” (Rembrandt), “Ples kod Bougivala” (Ogist Renoar)… Pivo je slikao i Pikaso.

Pivo i književnost

U jednom od najstarijih djela svjetske književnosti “Ep o Gilgamešu”, Gilgamešov prijatelj Enkidu pije pivo da “razveseli srce i ukloni brige.”

Češki pisac, Jaroslav Hašek, najpoznatiji po djelu “Doživljaji dobrog vojnika Švejka” u navedenom djelu piše o austrougarskoj trgovini hmeljom i važnosti te djelatnosti u doba Prvog svjetskog rata.

Pivo je bilo inspiracija i za još jednog slavnog češkog pisca, Milana Kunderu, koji je pisao:

“Zar nije pivo sveto piće iskrenosti? Napitak koji razbija sva licemerja, bilo kakvu šaradu lepih manira? Piće koje ne čini ništa loše nego podstiče svoje ljubitelje da potpuno nevino mokre i debljaju se potpuno iskreno?”

Danas su pivu posvećeni mnogi festivali od kojih je sigurno najpoznatiji Oktoberfest u Minhenu koji se održava od 1810.godine.